Rupa na nebu

Da se ispod zagrebačkoga Gornjeg grada krije mreža tajanstvenih hodnika, odavno je poznato. Ali, kad Nikola Krobatin pronađe zemljopisnu kartu na kojoj su ti hodnici precizno ucrtani, jasno pokazujući kako se u tlu na kojemu Zagreb leži ne sudaraju samo geološke ploče i slojevi, nego isto tako i kulture i civilizacije, Krobatin se zaputi u istraživanje podzemnih prolaza, u društvu tajnovite Marije Jurić, i dolazi do mnogih zanimljivih otkrića, nailazeći na razna iskušenja i sudjelujući u uzbudljivim zbivanjima.
Premda je prvi put objavljen još u prvoj polovici devedesetih godina, roman Rupa na nebu postaje aktualan osobito danas, ne samo zato što proriče tektonska gibanja u Zagrebu nego još više zato što sa začuđujućom preciznošću prikazuje današnja društvena stanja i odnose.
Nije ovo prvi put što Pavličićev tekst najavljuje budućnost, pa su kritičari tu osobinu njegovih priča odavno zapazili; ali, ovo je možda najizrazitiji primjer kako književnost može od slutnji i sumnji, od onoga što je »u zraku«, napraviti ne samo uzbudljivu priču nego i društvenu dijagnozu.