Snjegolomac, Legrand, Benjamin, Lob, Jacques, Rochette, Jean-Marc TVRDI UVEZ

Snjegolomac - Jacques Lob, Jean-Marc Rochette, Benjamin Legrand     „Prostranstvima bjeline ledene i vječne zime neprekidno putovanje traje vlaka koji nikada ne staje. Snjegolomac ima tisuću i jedan vagon. Civilizacije posljednji bastion!“   Snjegolomac (Transperceneige) jedan je od najvažnijih serijala znanstvenofantastičnih stripova u povijesti, nastao po originalnoj ideji Jacquesa Loba o svijetu nakon atmosferske apokalipse. Preživjeli sretnici – ili možda nesretnici – život provode u vlaku koji bez voznoga reda i odredišta juri kroz snježna prostranstva, a svako kočenje njegove putnike može odvesti u smrt. Naravno, čak ni nestanak svijeta kakav danas poznajemo nije utjecao na ljudske osobine pa tako i u ovome vlaku postoje prednji, zlatni vagoni za elitu, i stražnji, napučeni „repašima“ koji povremenim pobunama nastoje bar donekle popraviti svoju nezavidnu situaciju. A kada se perpetuum mobile poremeti i vlak počne usporavati, nameće se tek jedno jedino pitanje: gdje je nestala savjest? Prvi put u hrvatskom prijevodu i to u svojoj integralnoj verziji, kultni Snjegolomac obuhvaća tri originalna albuma: Snjegolomac (Lob/Rochette, 1984.), Mjernik (Legrand/Rochette, 1999.) i Prelazak (Legrand/Rochette, 2000.). Prema serijalu koji i godinama nakon nastanka nije izgubio na relevantnosti, korejski režiser Bong Joon Ho snimio je 2013. film, a od 2020. emitira se i istoimena serija. Fascinantni svijet stripa Jacquesa Loba, Marca Rochettea i Benjamina Legranda kritika je ukratko opisala ovako: Pozor, novi čitatelju: putovanje je dugo, ali se isplati!   O autorima Jacques Lob, rođen 1932., crtačku karijeru započinje u satiričkom tisku, točnije u Hara-Kiriju. Slijedeći savjete Charliera i Goscinnyja usmjerava se na pisanje scenarija i postaje jedan od glavnih suradnika časopisa Pilote. Radi s crtačima kao što su Mandryka, Giraud, Lacroix, Mézières i Pichard. Početkom 1970-ih Jacques Lob sve se više interesira za spekulativnu fikciju i znanstvenu fantastiku (Delirius koji crta Philippe Druillet). Sudjeluje u stvaranju serije Superdupont za Fluide glacial, a zatim se baca na projekt s naslovom Snjegolomac (Le Transperceneige), prvo s crtačem Alexisom, a zatim sa Jean-Marcom Rochetteom. Jacques Lob osvojio je 1986. Grand Prix na Međunarodnom festivalu stripa u d’Angoulêmeu. Preminuo je 24. svibnja 1990.   Jean-Marc Rochette smjestio se 2017. u selu Les Étages u srcu masiva Écrins radi stripa Ailefroide. Trebalo mu je 40 godina da se vrati u planine u kojima je odrastao i gdje je kao mladić maštao o tome da postane vodič, prije nego što ga je teška nesreća odvratila od tog životnog puta. Tad se vratio alpinizmu te se usporedno bavi slikarstvom, crtanjem i pisanjem. Stripom Vuk (Le Loup), bestselerom prevedenim na desetak jezika, i  stripom Dernière Reine, u fokus stavlja ovo geografsko područje koje mu je priraslo srcu, propitujući teme planine i ravnoteže između čovjeka i prirode. Od tragedije do humora, od realizma do fantastike, Rochette je crtač i ilustrator bez premca.   Benjamin Legrand, rođen 1950., svoje kreativne početke vuče iz audiovizualnih umjetnosti (bio je asistent uglednih redatelja kao što su Demy, Rivette i Molinaro te radio u reklamnoj industriji i na televiziji) gdje s Philippeom Druilletom surađuje na animiranom filmu početkom 1980-ih godina. Stripašku karijeru počinje 1984. potpisujući za Tardija scenarij za Tueur de cafards. Otad zauzima važno mjesto u časopisu (À Suivre) te 1987. nastavlja sa stripom Requiem blanc koji crta Rochette, a zatim godinu poslije, opet u suradnji s Rochetteom, piše scenarij za dvije epizode serije L’Or & l’esprit. Pri samom kraju 1990-ih, nakon smrti Jacquesa Loba, Legrand za Jean-Marca Rochettea osmišljava scenarij za dva dodatna albuma Snjegolomca, Mjernik i Prelazak. Desetak godina poslije isto će učiniti s još jednom Lobovom kreacijom, Deliriusom, čiju likovnu stranu potpisuje Philippe Druillet: to je Lone Sloane – Delirius 2. Osim što je dao doprinos stripu, Benjamin Legrand je i romanopisac (s dvanaestak objavljenih naslova), prevoditelj velikih anglosaksonskih romana (među ostalima preveo je Toma Wolfea, Roberta Ludluma i Johna Grishama) te scenarist za film i televiziju. Film, televizija, strip, roman... Legrand je svestran pisac.   Petra Matić rođena je 1978. godine. Diplomirala je engleski i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2000. godine kao samostalna prevoditeljica bavi se audiovizualnim i književnim prevođenjem. Od rujna 2010. godine članica je Društva hrvatskih književnih prevodilaca u čijem je Upravnom odboru djelovala od 2012. do 2014. Prevodilačku karijeru započela je na HRT-u, a dosad je za razne medijske kuće u Hrvatskoj i inozemstvu prevela više od četiristo igranih filmova, stotinjak dokumentaraca, na desetke igranih serija te ima pedesetak književnih naslova objavljenih u Algoritmu, Školskoj knjizi, Meandru, Profilu, ArTresoru, Bookglobeu, Fibri i drugim nakladničkim kućama. Od književnosti najviše prevodi grafičke romane, među kojima se mogu izdvojiti „Brodeckov izvještaj“ Manua Larceneta, „Družina od sumraka“ Françoisa Bourgeona, „Stranci u raju“ Terryja Moorea, „Berlin“ Jasona Lutesa i „Scott Pilgrim“ Bryana Leeja O'Malleyja. Od 2017. godine djeluje kao članica Upravnog odbora Društva hrvatskih audiovizualnih prevodilaca, a 2018. postaje članica Upravnog odbora AVT-Europea, krovne udruge europskih audiovizualnih prevodilaca. Osnivačica je internetskog rječnika hrvatskog žargona Žargonaut www.zargonaut.com.