MOJ SUSJED MUSLIMAN - Ivan Cvitković
Šifra proizvoda: KZ5V99
Cijena
22,56 €
Cijena sadrži PDV
Za dobre međuljudske odnose važno je poznavati kulturne posebnosti, sličnosti i razlike u vjerskim mentalitetima.Muslimani i kršćani nisu negdje „tamo”, oni su tu, naši prvi susjedi. Zato ne začuđuje da je odnos kršćani – muslimani i „zapadni” –...
Pročitaj više
Sigurna kupovina
Za dobre međuljudske odnose važno je poznavati kulturne posebnosti, sličnosti i razlike u vjerskim mentalitetima.
Muslimani i kršćani nisu negdje „tamo”, oni su tu, naši prvi susjedi.
Zato ne začuđuje da je odnos kršćani – muslimani i „zapadni” – „muslimanski” svijet postao vrlo zapažena tema u raspravama kako običnih ljudi, tako i političara i znanstvenika. Što su razlozi tomu? Odgovor ovisi o gledištu sudionika i promatrača tih rasprava. No bez obzira na to, evidentne su neke iskustvene činjenice: kršćanstvo i islam dvije su najbrojnije religije s više od po milijardu sljedbenika.
Muslimani i kršćani danas čine više od ½::: svjetskog stanovništva. O njihovim odnosima, o odnosima unutar tih grupacija, a još više izmeđunjih, umnogome može ovisiti i mir u svijetu. U povodu Ramazanskog bajrama (13. listopada 2007.) 138 muslimanskih velikodostojnika upozorilo je da „ako muslimani i kršćani ne žive u miru, ne može biti mira u svijetu” jer čine 55 % svjetske populacije. Svoje su pismo poslali papi Benediktu XVI. i drugim poglavarima kršćanskih zajednica.
Zbog imigracija i populacijskih kretanja, danas u mnogim europskim zemljama kršćani i muslimani dijele, i još će više dijeliti, isti, zajednički prostor. Dijele, idijelit će, radno mjesto, bolnice, škole i sl. Dijele, i dijelit će, i dobre i loše strane urbanog života. Za njihove međusobne odnose važno je poznavati kulturne posebnosti, sličnosti i razlike u vjerskim mentalitetima. Svatko bi se od nas trebao zapitatikakvo je moje stajalište prema svjetonazorima koji nisu „moji”. Tako bi se kršćanin trebao zapitati kakav je njegov odnos prema islamu i muslimanima, a musliman se zapitati kakav je njegov odnos prema kršćanstvu i kršćanima.
Dokle god razmišljamo u relacijama Zapad – muslimanski svijet, religije Zapada i religije Istoka, „naša je religija posebna” ili „naš je svjetonazor poseban”, jesmo li na pravom putu, putu 21. stoljeća, putu dijaloga, tolerancije, razumijevanja, suživota? Ako svi mislimo da je naša religija, ili svjetonazor, posebna, moramo se zapitati što je onda s tom religijom ili s tim svjetonazorom? Lako je reći „ja sam musliman”, „ja sam katolik” ili „ja sam pravoslavni”, ali je kudikamo teže biti musliman, katolik ili pravoslavni. Podcjenjivanje različitosti svojstveno je pripadnicima svih religija, pa i kršćanima i muslimanima. U mnogih kršćana vlada i pojmovna zbrka. Ne razlikuju pojmove poput islama, islamizma, fundamentalizma, terorizma itd.
Mnogim je muslimanima dovoljno znatida su kršćani osobe s kršćanskim religijskim identitetom, kao što je i mnogim kršćanima dovoljno znati da su muslimani ljudi koji imaju islamski identitet. I tu je, i za jedne i za druge, kraj priče. A što je kršćanstvo, što je islam, što je kršćanski i islamski identitet i sl. – to je daleko od njihova interesa.
Šifra: 061933
ISBN: 978-953-0-61933-3
Broj stranica: 300
Uvez: TVRDI UVEZ
Format: 17x24,5 cm
Muslimani i kršćani nisu negdje „tamo”, oni su tu, naši prvi susjedi.
Zato ne začuđuje da je odnos kršćani – muslimani i „zapadni” – „muslimanski” svijet postao vrlo zapažena tema u raspravama kako običnih ljudi, tako i političara i znanstvenika. Što su razlozi tomu? Odgovor ovisi o gledištu sudionika i promatrača tih rasprava. No bez obzira na to, evidentne su neke iskustvene činjenice: kršćanstvo i islam dvije su najbrojnije religije s više od po milijardu sljedbenika.
Muslimani i kršćani danas čine više od ½::: svjetskog stanovništva. O njihovim odnosima, o odnosima unutar tih grupacija, a još više izmeđunjih, umnogome može ovisiti i mir u svijetu. U povodu Ramazanskog bajrama (13. listopada 2007.) 138 muslimanskih velikodostojnika upozorilo je da „ako muslimani i kršćani ne žive u miru, ne može biti mira u svijetu” jer čine 55 % svjetske populacije. Svoje su pismo poslali papi Benediktu XVI. i drugim poglavarima kršćanskih zajednica.
Zbog imigracija i populacijskih kretanja, danas u mnogim europskim zemljama kršćani i muslimani dijele, i još će više dijeliti, isti, zajednički prostor. Dijele, idijelit će, radno mjesto, bolnice, škole i sl. Dijele, i dijelit će, i dobre i loše strane urbanog života. Za njihove međusobne odnose važno je poznavati kulturne posebnosti, sličnosti i razlike u vjerskim mentalitetima. Svatko bi se od nas trebao zapitatikakvo je moje stajalište prema svjetonazorima koji nisu „moji”. Tako bi se kršćanin trebao zapitati kakav je njegov odnos prema islamu i muslimanima, a musliman se zapitati kakav je njegov odnos prema kršćanstvu i kršćanima.
Dokle god razmišljamo u relacijama Zapad – muslimanski svijet, religije Zapada i religije Istoka, „naša je religija posebna” ili „naš je svjetonazor poseban”, jesmo li na pravom putu, putu 21. stoljeća, putu dijaloga, tolerancije, razumijevanja, suživota? Ako svi mislimo da je naša religija, ili svjetonazor, posebna, moramo se zapitati što je onda s tom religijom ili s tim svjetonazorom? Lako je reći „ja sam musliman”, „ja sam katolik” ili „ja sam pravoslavni”, ali je kudikamo teže biti musliman, katolik ili pravoslavni. Podcjenjivanje različitosti svojstveno je pripadnicima svih religija, pa i kršćanima i muslimanima. U mnogih kršćana vlada i pojmovna zbrka. Ne razlikuju pojmove poput islama, islamizma, fundamentalizma, terorizma itd.
Mnogim je muslimanima dovoljno znatida su kršćani osobe s kršćanskim religijskim identitetom, kao što je i mnogim kršćanima dovoljno znati da su muslimani ljudi koji imaju islamski identitet. I tu je, i za jedne i za druge, kraj priče. A što je kršćanstvo, što je islam, što je kršćanski i islamski identitet i sl. – to je daleko od njihova interesa.
Šifra: 061933
ISBN: 978-953-0-61933-3
Broj stranica: 300
Uvez: TVRDI UVEZ
Format: 17x24,5 cm
