SSD diskovi danas su postali gotovo nezaobilazan izbor kada je riječ o brzom i pouzdanom radu na računalu. Bez obzira nadograđujete li staro računalo ili sastavljate novo, SSD je jedan od onih dodataka koji čini vidljivu razliku već pri prvom pokretanju.
226 proizvoda
Računalo vam sve češće zastajkuje i sporo reagira? Možda je vrijeme za promjenu. Prelazak na SSD disk često je najjednostavniji i najbrži način da mu udahnete novi život. Programi se otvaraju brže, sustav se pokreće u tren oka, a rad postaje ugodniji i učinkovitiji. Također, sve to dolazi bez potrebe za kupnjom novog računala.
SSD je kratica za Solid State Drive, što u prijevodu znači disk u čvrstom stanju. Možda zvuči kao nešto tehničko ili komplicirano, ali zapravo je to vrlo pametan i moderan način za pohranu podataka na računalu. Usporedimo li ga s klasičnim tvrdim diskom (HDD), glavna razlika je u tome što SSD nema pokretnih dijelova te sve funkcionira pomoću čipova, slično kao USB stick, samo puno brže i pouzdanije.
Za vas to znači jedno: brzina. Računalo s SSD-om se uključuje u nekoliko sekundi, programi se otvaraju gotovo trenutno, a kopiranje datoteka ide glatko i bez čekanja. Nema više ‘mućenja’ i zujanja iz kućišta, ni beskonačnih minuta gledanja u logo operativnog sustava dok se sve pokreće.
Osim što su brži, SSD diskovi su i tiši, otporniji na udarce i troše manje energije, a to ih čini odličnima i za laptope i za stolna računala.
Dakle, ako ste se pitali zašto svi pričaju o SSD-ovima i čime su zaslužili toliku pažnju, odgovor je jednostavan: donose primjetno bolji doživljaj rada na računalu. To kreće od prvog pokretanja pa sve do svakodnevnih zadataka koje obavljate bez puno razmišljanja.
Glavna razlika između SSD-a (Solid State Drive) i klasičnog tvrdog diska, poznatog kao HDD, leži u načinu na koji pohranjuju i čitaju podatke. HDD koristi mehaničke ploče koje se okreću velikom brzinom, a mala čitača glava fizički putuje po tim pločama kako bi pronašla određene podatke. To znači da svaki put kada otvorite datoteku, program ili igru, disk mora doslovno ‘prošetati’ do nje.
SSD funkcionira potpuno drugačije. On nema pokretnih dijelova, sve se temelji na elektroničkoj memoriji, slično kao kod USB stickova, ali daleko brže i pouzdanije. Informacije se čitaju i zapisuju gotovo trenutno jer nema potrebe da se išta fizički pomiče. Upravo zato vrijeme pristupa podacima je minimalno, a to se direktno osjeti u svakodnevnom radu.
Što to znači u praksi? Računalo s SSD-om se pokreće u svega nekoliko sekundi. Umjesto da gledate kako se logo operativnog sustava ‘vrti’ minutu ili dvije, već nakon nekoliko treptaja spremni ste za rad. Programi se otvaraju odmah, dokumenti se ne učitavaju vječnost, a čak i veće aplikacije, poput onih za uređivanje videa ili fotografija, reagiraju brže i fluidnije. Igranje videoigara također dobiva novo značenje, učitavanja su kraća, a sustav radi bez trzanja i zastajkivanja.
Posebno je to korisno za sve koji se bave multimedijom kao što je uređivanje videa, prijenos velikih datoteka, arhiviranje i backup jer sve ide puno lakše. Kod HDD-a često se dogodi da sistem zastane jer fizički ne stiže ‘pročitati’ sve što mu u tom trenutku treba, dok SSD takve zadatke obavlja bez napora. Za usporedbu, zamislite da trebate poslati poruku. HDD je kao slanje pisma poštom, a SSD je slanje iste poruke putem e-maila. Obje će poruke stići do primatelja, ali jedan način je puno brži, jednostavniji i moderniji.
Kada odlučite da je vrijeme za SSD disk, sljedeći korak je odabrati pravu vrstu. Ne brinite jer nije komplicirano, samo treba znati osnovne razlike. Sastavili smo kratak vodič kroz tri najčešća formata:
1. SATA SSD
Ovo je najklasičniji oblik SSD-a i često ga viđamo kao zamjenu za stari tvrdi disk. Spaja se preko SATA priključka (isti onaj koji koristi HDD), brzine su solidne, a cijena pristupačna. Savršeno rješenje za one koji žele ubrzati računalo bez velikih ulaganja. Često se nudi i u većim kapacitetima, poput SSD 1TB, a to ga čini praktičnim i za pohranu.
2. M.2 SATA SSD
Ima istu brzinu kao obični SATA SSD, ali u tanjem i kompaktnijem obliku te izgleda poput male pločice. Imate li novije prijenosno računalo ili matičnu ploču, vjerojatno podržava ovaj format. Odličan je izbor za one koji žele uštedu prostora bez žrtvovanja performansi.
3. M.2 NVMe (PCIe)
Ovdje dolazimo do najbržih među SSD diskovima. NVMe SSD koristi PCIe sučelje i može biti i pet do šest puta brži od klasičnog SATA SSD-a. Savršeno za entuzijaste, gamere, video urednike i sve koji traže maksimalne performanse. Tražite li SSD 1TB s vrhunskim brzinama prijenosa podataka, ovo je prava stvar.
Imate li stariji laptop ili desktop koji već godinama vjerno služi, ali sve češće ‘škripi’ pri svakodnevnim zadacima, možda je vrijeme za malo tehničke promjene. Ne, ne morate odmah gledati nove modele i razbijati kasicu-prasicu. Ponekad je dovoljno ubaciti SSD i računalo doslovno dobije drugi život.
Na prvi pogled svi SSD diskovi mogu djelovati slično, ali kada malo zagrebete ispod površine, vidjet ćete da nije svaki SSD stvoren za iste zadatke. Ne brinite, nije komplicirano. Evo kako jednostavno procijeniti koji je najbolji za vas:
*SATA SSD je za svakodnevno korištenje
Koristite li računalo za surfanje, e-mail, Office dokumente i slične svakodnevne stvari, SATA SSD bit će sasvim dovoljan. On je najpristupačniji, a razlika u odnosu na stari HDD osjetit će se odmah. Brže paljenje, tiši rad, manje čekanja. Savršeno rješenje za korištenje u uredu, studente i sve koji ne trebaju ‘raketu’.
*NVMe SSD JE za one koji traže brzinu
Za gamere, kreativce, programere i sve koji rade s velikim datotekama (video, foto, 3D modeli), NVMe SSD je pun pogodak. Povezuje se preko PCIe sučelja i višestruko je brži od SATA verzije. Prebacujete li često velike količine podataka ili vam treba ultra brz pristup, NVMe je to što tražite.
*Koliko prostora vam zapravo treba?
SSD 256 GB: dovoljno za osnovne programe i nešto dokumenata.
SSD 512 GB: zlatna sredina za većinu osoba, dovoljno prostora bez da stalno ‘čistite’.
SSD 1TB ili više: za ozbiljne gamere, kreativce ili one koji žele imati sve lokalno.
Imate li dodatni HDD, možete na SSD staviti samo operativni sustav i programe, a ostalo čuvati na ‘starom disku’. To je česta i praktična kombinacija, brzina gdje treba, prostor gdje može.
*Preporuke SSD diskova za različite potrebe:
Uredski rad i studentske obveze - SATA SSD od 256 GB ili 512 GB pruža dovoljno prostora i brzine za svakodnevne zadatke.
Obrada videa i rad s multimedijom - NVMe SSD od 1TB pružit će glatko iskustvo i brže učitavanje velikih datoteka.
Gameri i ljubitelji brzine - NVMe SSD od 1TB (ili više) osigurava minimalna učitavanja i maksimalne performanse.
Za one koji često putuju s laptopom - M.2 SATA SSD je kompaktan, lagan i energetski učinkovit izbor.
Kupili ste SSD disk i pitate se što sad? Dobra vijest je da ugradnja nije komplicirana jer uz malo strpljenja i osnovni alat, možete to odraditi i sami. Evo kako to ide, korak po korak:
#1 Odredite vrstu SSD-a koju ugrađujete
Prvo što trebate znati: nije svaki SSD isti. Ako ste kupili SATA SSD, on se spaja pomoću SATA kabela i montira se u klasični 2.5’ utor unutar kućišta. S druge strane, M.2 SSD izgleda kao tanka pločica i umeće se direktno u M.2 utor na matičnoj ploči te nema dodatnih kabela.
#2 Pripremite osnovni alat i dijelove
Za ugradnju ćete najčešće trebati: mali odvijač (križni) i SATA kabel (za SATA SSD, ako nije došao uz disk). Slobodni naponski priključak iz napajanja (kod desktopa), a ako planirate prebaciti operativni sustav – softver za kloniranje sustava.
Kod laptopa, često postoji poseban poklopac za SSD, tako da nije nužno rastavljati cijelo kućište, samo otpustite nekoliko vijaka i imate pristup.
#3 Ugradnja SATA SSD-a (klasični 2.5’)
Za početak, otvorite kućište računala ili pristupni poklopac kako biste došli do unutrašnjosti. Zatim umetnite SSD disk u slobodni 2.5" utor te pazite da pravilno sjedne na svoje mjesto. Spojite ga na matičnu ploču pomoću SATA kabela, a zatim ga povežite s napajanjem koristeći slobodni priključak iz napajanja.
Kada ste sve priključili, zatvorite kućište, uključite računalo i uđite u BIOS kako biste provjerili je li SSD prepoznat i spreman za upotrebu.
#4 Ugradnja M.2 SSD-a (NVMe ili SATA varijanta)
Najprije locirajte M.2 utor na matičnoj ploči, obično je vodoravan i jasno označen. Umetnite SSD disk pod blagim kutem, otprilike 30 stupnjeva, zatim ga lagano pritisnite prema dolje dok ne legne ravno. Pričvrstite ga malim vijkom koji najčešće dolazi uz matičnu ploču. Nakon toga pokrenite računalo i provjerite u BIOS-u je li M.2 SSD pravilno prepoznat.
#5 Prijenos podataka ili instalacija sustava
Ako vam je ovo novi disk, možete napraviti čistu instalaciju operativnog sustava. Želite li zadržati sve kako jest, preporučuje se kloniranje sustava s HDD-a na SSD pomoću besplatnih alata kao što su Macrium Reflect, EaseUS Todo Backup i slični.
Ako ste se već odlučili za NVMe SSD, sljedeće pitanje moglo bi biti koju generaciju PCIe sučelja uzeti – Gen3, Gen4 ili možda čak Gen5? Sve tri koriste isti M.2 format, ali razlike se kriju u brzini i kompatibilnosti.
1. PCIe Gen3 je provjerena klasika
Najraširenija generacija i više nego dovoljno brza za većinu osoba. NVMe SSD-ovi na Gen3 sučelju nude brzine do otprilike 3500 MB/s za čitanje, a to je već ogroman skok u odnosu na SATA SSD-ove. Savršena su opcija za svakodnevnu upotrebu, gaming, uredski rad i većinu multimedijalnih zadataka.
2. PCIe Gen4 – za one koji žele (i mogu) više
Imate li noviju matičnu ploču koja podržava Gen4 (najčešće AMD platforme i Intel od 11. generacije nadalje), možete iskoristiti puni potencijal Gen4 SSD-a. Brzine dosežu i do 7000 MB/s, a to je dvostruko više nego kod Gen3. To se posebno osjeti kod velikih datoteka, 4K/8K videa, profesionalnog renderiranja i sličnih zahtjevnih operacija.
3. PCIe Gen5 – budućnost na pomolu
Prvi Gen5 SSD-ovi tek dolaze na tržište i nude još veće brzine (teoretski preko 12.000 MB/s). No, trenutno su skupi, rijetki i podržani samo na najnovijim platformama. U ovom trenutku je više zanimljivost nego nužnost.
Kada se Gen4 isplati?
Radite li s velikim količinama podataka, učitavate ogromne projekte, renderirate videozapise u visokoj rezoluciji ili jednostavno želite najbolje moguće performanse – Gen4 NVMe SSD će vam dati dodatnu brzinu. No, ako samo želite brzo i fluidno iskustvo, Gen3 SSD će i dalje biti i više nego dovoljan.
TRIM je funkcionalnost koja pomaže SSD disku da dulje traje i radi brže. Kada obrišete neku datoteku, ona se zapravo ne briše odmah, nego operativni sustav samo označi prostor kao slobodan, ali podaci i dalje fizički ostaju zapisani. Tu dolazi TRIM, operativni sustav šalje naredbu SSD-u da te označene blokove stvarno izbriše unaprijed, kako bi buduće zapisivanje bilo brže i urednije. Time se izbjegava nepotrebno prepisivanje podataka i produljuje se životni vijek diska. Većina novijih operativnih sustava automatski koristi TRIM, pa nije potrebno dodatno podešavanje, ali dobro je znati da ova ‘nevidljiva’ funkcija ima itekako važnu ulogu u svakodnevnom radu vašeg SSD diska.
Osim što poboljšava performanse, TRIM pomaže SSD-u da održava ravnomjernu raspodjelu podataka, a to dodatno sprječava usporavanje s vremenom. Bez TRIM-a, disk bi s vremenom morao odrađivati više operacija za svako zapisivanje, a to može rezultirati zastajkivanjem ili kraćim vijekom trajanja. Zato je posebno koristan kod sustava koji se intenzivno koriste, poput onih za montažu videa ili učestalo kopiranje velikih datoteka. Želite li provjeriti je li TRIM aktivan, to možete učiniti pomoću jednostavne naredbe u Windows Command Promptu te tako biti sigurani da će vaš SSD raditi optimalno iz dana u dan.