Bratoljub Klaić, kroatist, leksikograf i prevoditelj (1909. – 1983.), podario je hrvatskoj leksikografiji
Rječnik stranih riječi koji je obilježio drugu polovicu 20. stoljeća na hrvatskom prostoru i u široj regiji.
Namjera je Školske knjige da
Novi rječnik stranih riječi, izmijenjen i dopunjen, jednako intenzivno nastavi život kao nezaobilazno djelo nacionalne i globalne komunikacije.
Klaićev
Rječnik stranih riječi ušao je gotovo u svaki dom i zbog nedostatka hrvatskih jednojezičnih rječnika, preuzeo ulogu koju su u drugim kulturama odigrali Larousse, Webster ili Duden.
Znatan dio toga specifičnog rječničkog blaga Klaić je crpio iz edicije Pet stoljeća hrvatske književnosti, od 16. do 20. stoljeća. Znanstveno pristupajući tuđicama, s posebnim je senzibilitetom pronalazio hrvatske istoznačnice ili nudio opisna rješenja. Klaić je znao procijeniti koje tuđice kao nezamjenjive obogaćuju jezik, a koje imaju valjanu zamjenu u hrvatskome jeziku. Klaićev rječnik odlikuje preciznost u definicijama, osobito za tehničke izaze za koje nije bilo moguće ponuditi hrvatsku istoznačnicu.
Klaić je doktorirao na štokavskoj dijalektologiji, bavio se gramatikom, ortoepijom (pravogovorom) i akcentuacijom. Kao profesor Kazališne akademije savršeno je poznavao scenski govor te je njegova mjerila primijenio na izgovor stranih riječi u hrvatskome jeziku. Ta prilagodba nije provedena nasilno jer je sve tuđice savršeno uklopio u hrvatski jezični izričaj. Oblikujući Rječnik stranihriječi, on je, zapravo, klaićevski obogaćivao fundus riječi hrvatskog jezika.
Kao izvrstan poznavatelj grčkoga i latinskoga, s kojih je prevodio klasična djela, te proučavatelj veza među jezicima i kulturama, Klaić je jezikoslovno pozicioniraoHrvatsku osobito u prostor europske komunikacije. Iako duboko svjestan da je jezik jedna od odrednica nacionalnog identiteta, nikada nije dvojio o tome da su hrvatski jezik i kultura istodobno i dio zapadnoeuropskoga civilizacijskog kruga.
Klaića je pri stvaranju rječnika vodio njegov istančan osjećaj za mjeru, značenje i ritam. Ako bi se i za jedno djelo moglo reći da će dugo biti aktualno, onda je to, nedvojbeno, Klaićev rječnik. Jer, samo su, ovo treba uzeti cum grano salis, tri knjige postale ukrassvakoga hrvatskog kućanstva: u starini Razgovor ugodni Andrije Kačića Miošića, i u moderno doba Rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića i Zagrebačka Biblija.
Cijeneći kulturno značenje i povijesnu važnost Rječnika stranih riječi, Školska knjigaodlučila je preurediti i dopuniti sadržaj rječnika na temelju vlastitoga dugogodišnjeg iskustva i leksikografskog znanja svojih urednika i suradnika.
U proteklim desetljećima svijet se uvelike promijenio, i u sferi materijalne i u sferi duhovnekulture. Riječi su u hrvatski jezik navirale sa svih strana, a zbog tehnološke globalizacije ponajviše iz engleskoga jezika. Iz Rječnika stranih riječi trebalo je izostaviti brojne riječi i izraze koji su nestali iz hrvatskoga života, kulture i znanosti,a mnoge dodati.
Rječnik je trebalo osloboditi povijesno nataloženih ideoloških natuknica, političkih i jezikoslovnih kompromisa što ih je nalagalo vrijeme njegova nastanka, kao i onih riječi koje se više ne rabe u hrvatskome jeziku. Provedeno je sustavno propitivanje svih definicija, a u mnoge su unesene izmjene, posebno u one s područja politike, povijesti i filozofije.
Novi rječnik stranih riječi obogatilo je više od
2000 novih natuknica i preko 1000 novih značenja u postojećim natuknicama, osuvremenjen je pristup leksikografskoj obradi, usklađena je i dosljedno provedena akcentuacija, ispravljene netočnosti i nepreciznosti u etimologiji, uz brojne druge izmjene u znanstvenoj terminologiji, sustavu mjernih jedinicai veličina, u kraticama itd.
Uza sve nužne promjene, Školska knjiga zadržala je duh Klaićeva rječnika, njegov specifični, pomalo literarni, pristup definiranju riječi, bogatstvo primjera iz klasične literature, primjere iz hrvatske književne baštine i katkad osebujan izbor hrvatskih istoznačnica.
Novi rječnik stranih riječi Bratoljuba Klaića i Školske knjige predajemo novim naraštajima kao nezaobilazan izvor znanja o modernoj kulturi komunikacije u europskom prostoru i globalnom svijetu, pričemu hrvatski jezik prima u svoj sastav nove riječi globalne civilizacije i, kad god može, stvara za njih vlastite zamjene, bogateći se i u jednom i u drugom slučaju.
Šifra: 040939
ISBN: 978-953-0-40939-2
Broj stranica: 1164
Format: 17x24 cm