Zeleno lovstvo – zaštita okoliša i očuvanje prirodne ravnoteže, Roman Safner

Knjiga je posvećena shvaćanju lovstva kao beskonačne vrijednosti kad je riječ o brizi, očuvanju i nadziranju biološke raznolikosti s naglaskom na obnovljivo prirodno dobro, divljač, koje je od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu. Lovstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju, još od XV. stoljeća, stoga zaslužuje da se podrobnije objasni njegova bit. Ono je puno širi pojam od lova i ima važnu ulogu u očuvanju prirodne ravnoteže zbog brižnog nadziranja i čuvanja biološke raznolikosti. Tema je posljedica potrebe za suprotstavljanjem nametnutom shvaćanju lovstva kao vandalskog čina kojim se uništavaju prirodna dobra te nerazumijevanja dobrobiti i prava životinja. Knjigom "Zeleno lovstvo – zaštita okoliša i očuvanje prirodne ravnoteže" autor prof. dr. sc. Roman Safner razbija predrasude o lovu i lovstvu. U uvodnom dijelu knjige autor nam daje uvid u divljač (sisavci i ptice) te objašnjava sveobuhvatnost lovnoga gospodarenja i zelenog lovstva. Ističe važnost zaštite protiv šteta od divljači i na divljači te nas upoznaje s važnom ulogom lovaca u čijoj je lovačkoj tradiciji poštovanje prirode i divljači. Naglašava zakonsku regulativu kao mehanizam uspješnoga lovnoga gospodarenja i zaštite prirodnih resursa. Autorova je nakana stručno i argumentirano pridonijeti zajedničkim naporima u pronalaženju optimalnih, dugoročnih i održivih rješenja te uspostaviti sinergiju među onima koji se brinu o biološkoj raznolikosti i očuvanju prirodne ravnoteže cijelog ekosustava, ali su, nažalost, nerijetko sukobljeni. O autoru Roman Safner rođen je 1952. godine u Zagrebu. Nakon završene osnovne i srednje škole diplomirao je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na kojemu je znanstveno magistrirao i doktorirao. Početkom nove akademske godine, 1. listopada 2017., kao redoviti je profesor u trajnom zvanju poslan u mirovinu. Tijekom vremena prihvatio je uvođenje i organizaciju predmeta Lovstvo na Agronomskom fakultetu. Predmet je osmislio, osuvremenio, prilagodio novim spoznajama i na njemu ustrajao do mirovine. S kolegama sa Jedan je od kreatora cjelovita novog studija Ribarstvo i lovstvo. Sudionik je mnogih projekata u ribarstvu i lovstvu, koautor knjige "Ribarstvo" u izdanju Nakladnog zavoda Globus i monografije "Lovstvo" u izdanju Hrvatskoga lovačkog saveza. Jednako tako koautor je knjiga "Mali obiteljski ribnjaci" te "Osnove lovstva", priručnika za obrazovanje kadrova u lovstvu. Uz redovit posao na fakultetu kao dugogodišnji predsjednik jednoga od najstarijih ribolovnih društava (ZRD) organizirao je i vodio mnoge škole ribolova za polaznike u dobi od nepunih šest pa do dvanaest godina. Ta suradnja s najmlađima potaknula ga je i na pisanje slikovnica o ribolovu "Kako sam se upecao na ribolov" (ISBN: 978-953-57329-0-7) te "Kako sam svladao nove ribolovne tehnike" (ISBN: 978-953-57329-1-4) koje je objavio u vlastitoj nakladi. U vlastitoj je nakladi 2016. godine objavio publikaciju "Zašto hoću biti lovac" (ISBN: 978-953-57329-2-1) pokušavajući stručno i argumentirano staviti „pravu stvar na pravo mjesto”. Izdvojeno iz recenzije: „Prof. dr. sc. Roman Safner navedenim materijalom te svojim prethodnim znanstvenim i stručnim radovima (monografije, udžbenici, priručnici, brošure, stručne rasprave, medijski nastupi) znatno pridonosi razvoju i promicanju lovstva, tj. gospodarenju obnovljivim prirodnim dobrom (divljači) od interesa za Republiku Hrvatsku radi očuvanja biološke raznolikosti, prirodne ravnoteže i okoliša.” - prof. dr. sc. Ivica Aničić „Da skrb o divljim životinjama nije samo mrtvo slovo na papiru, upozorava i poglavlje u kojemu se autor osvrnuo na štete nanesene divljači i one koje čini divljač te u kojemu nije obrađena samo divljač nego i ostale životinjske vrste. Tematika ostalih poglavlja upozorava na današnju sveobuhvatnu problematiku gospodarenja divljim životinjama koja podrazumijeva zaštitu zdravlja ljudi i životinja, skrb o divljim životinjama i njihovu dobrobit te lovstvo kao tradiciju i kulturno nasljeđe našeg naroda vrlo usko povezano s njemu najbližom djelatnošću – ribarstvom.” - prof. dr. sc. Krešimir Krapinec