Optički uređaji

Možda ih rijetko viđate na novim računalima, ali optički uređaji još nisu za mirovinu. Tamo gdje nostalgija susreće praktičnost, CD-i i DVD-i još uvijek strpljivo čuvaju uspomene, projekte i glazbu koju ne želite zaboraviti.

Možda više ne palite omiljeni album s CD-a ili gledate film s DVD-a, ali optički uređaji još nisu dali sve od sebe. Oni i dalje vjerno čuvaju stare uspomene, diplomski rad ili omiljeni kućni video s mora 2006. Nisu brzi kao SSD ni praktični kao cloud, ali su tu kada zatrebate nešto opipljivo i pouzdano.

Što sve spada pod optičke uređaje i gdje ih koristimo?

Kada čujete pojam ‘optički uređaji’, vjerojatno vam prvo padnu na pamet CD i DVD čitači, možda čak i dobri stari kućni video player. Točno je da niste daleko od istine. Optički uređaji zapravo su svi oni uređaji koji koriste svjetlosne (najčešće laserske) zrake za čitanje ili pisanje podataka na fizičke medije.

U tu širu skupinu spadaju CD/DVD čitači i pisači, pa čak i laserski uređaji za označavanje i graviranje. U poslovnim okruženjima često ćete naići na tzv. ‘optical jukebox’ uređaje koji automatski upravljaju većom količinom diskova za potrebe arhiviranja. Iako možda zvuče kao prošlost, takvi su uređaji i dalje cijenjeni u sektorima gdje je sigurnost i trajnost zapisa važnija od brzine, primjerice u zdravstvu, javnoj upravi i obrazovnim ustanovama.

U svakodnevnoj uporabi, optički uređaji još uvijek imaju svoje mjesto kod onih koji vole fizičke kolekcije. Neki ih koriste za sigurnosne kopije važnih dokumenata, fotografija i projekata, jer diskovi, ako su pravilno pohranjeni, mogu trajati godinama bez da ‘nestanu’ kao nepažljivo obrisani USB.

Također, u školama i na fakultetima još se često koriste edukacijski materijali na DVD-ima, kao i posebni obrazovni softver koji dolazi upravo u optičkom obliku. Možda nisu najbrži ni najmoderniji, ali su pouzdani i ne ovise o internetskoj vezi.

Prednosti i nedostaci optičkih uređaja danas

Iako su danas USB stickovi i cloud servisi glavni izbor za spremanje podataka, CD-i i DVD-i se još uvijek koriste u određenim situacijama. Možda više nisu prvi odabir, ali i dalje mogu biti korisni, posebno za one koji vole imati fizičku kopiju sadržaja ili čuvaju starije kolekcije. Donosimo pregled gdje se još uvijek dobro snalaze, a gdje ih modernija tehnologija nadmašuje.

1. Dugotrajnost kada se s njima lijepo postupa
CD-i i DVD-i mogu trajati i više od 20 godina ako ih držite podalje od sunca, prašine i ogrebotina. Za razliku od USB sticka koji može jednostavno prestati raditi bez upozorenja, optički disk će vas strpljivo čekati na polici, pod uvjetom da ste ga čuvali pažljivo i na suhom mjestu.

2. Nema interneta? Nema problema
Za razliku od cloud servisa koji traže lozinke, aplikacije i pristup mreži, s diskom je sve jasno, stavite ga u čitač i podaci su vam odmah dostupni. Odlična opcija kada putujete, kada ne želite ovisiti o internetu ili jednostavno kada želite imati sigurnosnu kopiju koja nije na klik do brisanja.

3. Cijena na strani diskova
Trebate li pohraniti veće količine podataka za malo novca, DVD-i su i dalje solidna opcija. Jeftini su, lako dostupni i ne zahtijevaju posebno znanje za korištenje. Plus, nemoguće ih je slučajno obrisati jednim krivim klikom.

4. Nisu baš trkači
Brzina nije jača strana optike. Pisanje i čitanje podataka s CD-a ili DVD-a traje znatno dulje nego s USB sticka ili SSD-a. Žurite li, ovo vas može itekako frustrirati, ali za arhivu ili glazbenu kolekciju, brzina i nije presudna.

5. Sve manje podrške
Moderna računala, posebno laptopi, sve češće dolaze bez CD/DVD čitača. Ako se oslanjate na diskove, možda ćete trebati investirati u vanjski optički uređaj, a to je još jedan dodatni kabel i komad opreme na stolu.

6. Kapacitet skroman, ali dovoljan za klasike
CD nudi oko 700 MB, a DVD ide do 4.7 GB. U eri terabajta to zvuči smiješno, ali za pohraniti nekoliko dokumenata, fotki ili film iz kućne arhive, često je i više nego dovoljno.

Kako produžiti trajanje optičkih diskova?

Neovisno o tome što su cloud i SSD-ovi danas glavne zvijezde pohrane, optički diskovi još nisu rekli zadnju. Mnogi ih i dalje koriste za čuvanje starih fotografija, obiteljskih videa ili glazbenih kolekcija. Ako imate vlastitu arhivu na CD-ima i DVD-ima, uz malo pažnje možete joj produžiti vijek i osigurati da ostane čitljiva godinama.

  • Diskovi vole hlad i suhoću
    Ne ostavljajte ih u autu na suncu, ne držite ih pokraj radijatora i izbjegavajte vlagu. Najbolje mjesto za diskove je suha prostorija, sobne temperature bez naglih promjena topline. Previše vlage može s vremenom oštetiti slojeve diska, a visoke temperature mogu doslovno iskriviti plastiku.
  • Originalna kutijica nije bez razloga tu
    Plastične kutijice nisu samo da disk izgleda profi, one štite površinu od prašine, ogrebotina i UV zraka. Najgore što možete napraviti je ostaviti disk izvan kutije da se ‘malo prozrači’ na stolu. Čak i mala ogrebotina može uzrokovati probleme prilikom čitanja podataka.
  • Disk ne voli sunčanje
    UV zračenje može oštetiti sloj na kojem su zapisani podaci, pogotovo kod jeftinijih diskova. Zato, nema držanja na prozorskoj dasci! Ako već želite da vaša kolekcija bude na vidljivom mjestu, neka bude u polici dalje od direktnog svjetla.
  • Uvijek ih vadite pravilno
    Ne stiskajte površinu diska, ne čupajte ga iz čitača na silu i ne držite ga za površinu s podacima. Najsigurniji način je da disk držite za središnju rupu i vanjski rub. Uz to, nemojte pisati po njima običnom kemijskom olovkom!
  • Redovito radite sigurnosne kopije
    Disk može trajati i 20 godina ako je kvalitetan i dobro čuvan, ali ne mora. Zato, ako imate nešto zaista važno (npr. snimku maturalne), prebacite sadržaj i na drugi medij. Nikada ne znate kada će laser zadnji put pročitati ono što ste snimili.
  • Mit je da disk propada za 10 godina
    Postoji urbana legenda da se svi diskovi ‘samounište’ nakon desetljeća. Istina je da kvaliteta diska, način snimanja i pohrana imaju važnu ulogu. Jeftini, nebrendirani diskovi zaista mogu imati kraći vijek trajanja, ali dobro čuvan kvalitetan disk može izdržati i dvostruko dulje bez problema.
  • Ne čistite ih kao prozor
    Ako već morate obrisati prašinu ili otisak prsta, koristite mekanu krpicu i brišite od sredine prema rubu, nikako kružno. Kružnim brisanjem možete napraviti tragove koje čitač ne zna ‘zaobići’, a radijalno brisanje smanjuje šansu za gubitak podataka.