DAMA S KAMELIJAMA,klasik (zn) Alexandre Dumas sin

Inspiracija za Chopinov istoimeni balet, Verdijevu operu La traviata, Oscarom nagrađen mjuzikl Moulin Rouge te brojne druge balete, kazališne komade i filmove (sa zvijezdama poput Lillian Gish, Eleonore Duse, Sare Bernhardt, Grete Garbo i Isabelle Huppert u naslovnoj ulozi), Dama s kamelijama nadahnuta je pravom pariškom kurtizanom iz 19. stoljeća, Marie Duplessis, ljubavnicom autora romana, Alexandrea Dumasa sina.

"Jedna od najvećih ljubavnih priča svih vremena." Henry James

"Portret nemoguće ljubavi osuđene na tragičan kraj, ali i nemilosrdna kritika društva koje oslikava." Actualité Littéraire

"Potresno i prekrasno... Rastuća oluja od pripovijesti." The New York Review of Books

Alexandre Dumas (sin), rođen 27. srpnja 1824. i preminuo 27. studenog 1895., francuski je romanopisac i dramatičar, izvanbračni sin slavnog i istoimenog oca, spisatelja Alexandrea Dumasa. Dumas sin bio je plodan književnik, kao i otac mu, ali opus dvojice muškaraca teško da bi mogao biti različitiji. Prvi mu je uspjeh roman Dama s kamelijama (La Dame aux camélias, 1848.), no svoj istinski poziv pronašao je tek kad je adaptirao tu pripovijest u dramu, prvi put izvedenu na kazališnim daskama 1852. Giuseppe Verdi utemeljio je libreto svoje glasovite opere Traviata upravo na toj drami. Dok je Dumas otac pisao živopisne povijesne drame i romane (Tri mušketira, Grof Monte Cristo, Kraljica Margot), Dumas sin specijalizirao se za drame smještene u sadašnjost. Budući da je bio nesretan svjedok zabranjenih ljubavnih afera koje su mu upropaštavale oca, Dumas sin - i sam čedo iz jedne od tih afera - posvetio se u svojim komadima propovijedanju svetosti obitelji i braka. Živo kritizira sudbinu koju društvo namjenjuje napuštenim ženama i izvanbračnoj djeci. Zato je smatran skandaloznim piscem. Bio je i strastven protivnik larpurlartizma i zagovarao utilitarizam i moral kao jedinu svrhu umjetnosti. Poznatije drame su mu: Polusvijet (Demi-Monde, 1855.), Nezakoniti sin (Le Fils naturel, 1858.), Rasipni otac (Le P?re prodigue, 1859.), a romani: Doktor Servand (Le Docteur Servand, 1849.), Afera Clemenceau (L'Affaire Clemenceau, 1866.) Postao je članom Francuske akademije 1875., a 1894. je ponio i najviše francusko odlikovanje,