Velika geografija Hrvatske - knjiga 7. – Razvoj i značenje hrvatske geografije

U nas dosad najobuhvatniji i opširan prikaz hrvatske geografije, odnosno zemljopisa kao znanosti i struke, čini građu sedme knjige Velike geografije Hrvatske pod naslovom Razvoj i značenje hrvatske geografije.
Na otprilike 600 stranica autori kronološki, od srednjeg vijeka do 2020. godine, iznose građu i činjenice o razvoju hrvatske geografske misli te o važnosti zemljopisnih istraživanja hrvatskih geografa i istraživača iz drugih struka koji su se u prošlosti bavili prostornim obilježjima i promjenama u nas i u svijetu. Obrađene su faze razvoja hrvatske geografije vezane za srednjovjekovna i novovjekovna postignuća, posebice ona u 19. i 20 stoljeću, kad je geografija kao znanost institucionalizirana, i danas, kad je ona sveučilišni studij i istraživačka jezgra na sveučilištima u Zagrebu i Zadru. Knjiga obiluje podatcima o osobama i djelima, a sadržava i popis literature i kazalo osobnih imena i etnika te zemljopisnih imena kao pomoć u nalaženju pojmova i osoba.

Razvoj hrvatske geografije važan je dio sveukupnog razvoja znanosti, obrazovanja i odgoja u Hrvatskoj. Do sada nije napisana sveobuhvatna sinteza o razvoju hrvatske geografije pa ova sedma knjiga Velike geografije Hrvatske ima poticajnu ulogu u daljnjem istraživanju razvoja geografije u Hrvatskoj.
Geografija općenito, pa tako i u našoj zemlji, ima nezamjenjivu odgojnu, obrazovnu i znanstveno-istraživačku ulogu. U prošlosti i danas hrvatski geografi ostvaruju nezaobilazno društveno poslanje otvaranja novih spoznaja i prenošenja znanja o prostoru kao važnom dijelu ljudskog i nacionalnog opstojanja i razvoja. Stoljećima su pridonosili općem kulturološkom i spoznajnom ciklusu čovječanstva, a danas su neizostavan dio hrvatskoga osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja, te sudionici brojnih poslova u prostornom planiranju, uređivanju prostora, kartografiji, geoinformatici, znanosti, mjerništvu, statistici, turizmu, leksikografiji, izdavaštvu, državnoj upravi, lokalnoj samoupravi, politici, novinarstvu, medijima, vojsci, zaštiti prirodne i kulturne baštine itd. Time pridonose razvoju svoje struke i znanosti te cjelokupnom razvoju Republike Hrvatske.

Glavni cilj sedme knjige Velike geografije Hrvatske, monografskog izdanja Razvoj i značenje hrvatske geografije, prikupljanje je, dopuna i sređivanje dostupne građe i podataka o procesima, obilježjima i osobama koji su zadužili ili danas unapređuju hrvatsku geografiju kao struku i znanost. U knjizi se hrvatskim geografima podrazumijevaju Hrvati ili osobe hrvatskoga podrijetla, rođeni u Hrvatskoj ili izvan nje, koji su živjeli ili žive u Hrvatskoj ili diljem svijeta, i djelovali su ili djeluju na području geografije, zatim pripadnici drugih naroda i manjina koji su rođeni na tlu Hrvatske, bez obzira na to gdje su boravili ili borave, te stranci koji su živjeli i djelovali ili i danas žive i djeluju u Hrvatskoj dajući svoj prinos geografiji.
Građu ove knjige čine poglavlja o razvoju hrvatske geografije u vremenskom slijedu od zreloga srednjeg vijeka do danas, i to: do institucionalizacije potkraj 19. st., poslije institucionalizacije do kraja Prvoga svjetskog rata, od kraja Prvoga do kraja Drugoga svjetskog rata, poslije Drugoga svjetskog rata do stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske i od stjecanja neovisnosti do danas. Hrvatska geografija u posljednjih devet stoljeća prošla je više razvojnih faza, uvelike pridonijevši europskoj i svjetskoj geografiji. Stotine istraživača, znanstvenika i učitelja bavile su se ne samo zemljopisnim obilježjima hrvatskog prostora nego i mnogih drugih prostora Europe i svijeta.

Upravo Knjiga 7. s pregledom razvoja i postignuća hrvatske geografije od srednjeg vijeka do danas pokazuje njezin vrijedan doprinos europskoj i svjetskoj geografiji.

Recenzenti:
prof. dr. sc. Josip Faričić
akademik prof. dr. sc. Dragutin Feletar

Suizdavaštvo sa Sveučilištem u Zadru.