Radna memorija (RAM)

RAM memorija često ostaje u sjeni drugih komponenti, iako važna za svakodnevan rad računala. Sve što otvarate, pokrećete ili istovremeno koristite prolazi kroz RAM, koji drži stvari pod kontrolom. Ako ste ikada osjetili da se računalo ‘vuče’ ili da aplikacije sporo reagiraju, velika je šansa da razlog leži upravo ovdje.

Što je RAM i zašto je važan za rad računala?

RAM, odnosno radna memorija, jedan je od onih dijelova računala o kojem ne razmišljamo sve dok ne postane problem. On je poput privremenog radnog stola vašeg sustava, mjesto gdje računalo kratkoročno ‘polaže’ sve što trenutno koristi, neovisno radi li se o otvorenom pregledniku, Word dokumentu ili omiljenoj igri. Što je radni stol veći (čitaj: više RAM-a), to više stvari može biti na njemu bez da se zapetlja i uspori.

Često se RAM miješa s pohranom, no važno je znati razliku. RAM je brz, ali privremen jer kada ugasite računalo, sve iz RAM-a nestaje. S druge strane, SSD ili HDD su ‘spremišta’ te tamo ostaje sve što spremite, čak i kad je računalo isključeno. Dakle, SSD je kao ormar s ladicama, a RAM kao radna površina na koju trenutno vadite sve što vam treba iz tog ormara.

No, zašto je RAM važan? Računalo jednostavno ne može ‘disati’ bez dovoljno radne memorije. Ako je RAM zatrpan, sustav počinje ‘zamrzavati’, sporo prelaziti između aplikacija ili uopće ne može otvoriti veće datoteke. Dovoljno RAM-a znači ugodno iskustvo rada uz manje čekanja, više otvorenih prozora, glatko prebacivanje između zadataka i općenito manje frustracija. Ukratko, RAM je važan saveznik vaše svakodnevne produktivnosti.

Koliko RAM-a mi zapravo treba?

Količina radne memorije može znatno utjecati na to koliko će vam računalo biti brzo, ugodno i spremno za zadatke koje mu dajete. Koliko RAM-a vam zapravo treba? Ovisi o tome kako koristite računalo. Donosimo pregled po vrstama upotrebe.

1. Za osnovne zadatke

Koristite li računalo za svakodnevne aktivnosti poput surfanja internetom, čitanja e-mailova, pisanja dokumenata u Wordu ili praćenja online nastave, velika količina RAM-a vam neće biti presudna. U ovom slučaju, cilj nije impresivne performanse nego stabilan i pouzdan rad bez nepotrebnih zastoja.

• 4 GB RAM-a – može ‘proći’ za najosnovnije stvari, ali brzo postaje tijesno. Otvorite nekoliko tabova, dodajte Zoom sastanak i već će vam računalo pokazivati znakove umora. Super je izbor samo za za najjednostavnije zadatke i strpljive osobe.
• 8 GB RAM-a – odlična početna točka za lagano korištenje bez frustracija. Otvorit ćete nekoliko tabova, YouTube i Word bez da sve počne usporavati. Ova količina RAM-a pruža taman toliko prostora da možete raditi opušteno, bez osjećaja da će se sve ‘srušiti’ kada slučajno pokrenete još jednu aplikaciju.

2. Za gaming i kreativne alate

Gameri, ljubitelji Photoshopa i oni koji vole multitasking trebali bi razmišljati malo ozbiljnije o količini RAM-a. Iako se igre oslanjaju i na grafičku karticu, RAM igra je važna u učitavanju sadržaja, glatkom izvođenju i stabilnosti cijelog sustava. Isto vrijedi i za kreativce jer što više memorije ima, to manje čekanja i nervoze.

• 16 GB RAM-a – zlatna sredina za gaming i obradu fotografija. Većina modernih igara savršeno funkcionira s 16 GB, a uz to možete imati otvoren Discord, YouTube glazbu u pozadini i još poneki program bez da osjetite zastajkivanje. Odlično funkcionira i za obradu slika, osnovno editiranje videa i slične kreativne zadatke.
• 32 GB RAM-a – ako često uređujete video, radite s glazbom ili vam preglednik stalno ‘guta’ memoriju s 30 otvorenih tabova, ovo će vam pružiti mir. Pomaže i kada koristite naprednije softvare poput Adobe Premiere Pro, After Effects ili DAW alata za glazbenu produkciju. Sve jednostavno diše slobodnije kad RAM nije pod stalnim pritiskom.

3. Za profesionalnu upotrebu i zahtjevne aplikacije

Radite u CAD-u, montirate 4K video, bavite se 3D renderiranjem ili virtualizacijom? Ovdje se više ne bavimo osnovnim zadacima, nego računalnim ‘teškašima’ koji traže ozbiljnu memorijsku podršku. Tu se RAM broji u desecima gigabajta i svaka dodatna cifra može značiti razliku između glatkog tijeka posla i zamrzavanja usred projekta.

• 32 GB RAM-a – već ulazimo u zonu ozbiljnog rada. Ova količina RAM-a omogućuje nesmetan multitasking s velikim datotekama, rad u zahtjevnim softverima poput AutoCAD-a, Adobe After Effectsa ili Blender-a, a sve to bez da računalo gubi dah. Dovoljno za one napredne koji žele sigurnost i brzinu.
• 64 GB i više – za profesionalce koji istovremeno koriste više teških aplikacija, virtualne strojeve ili radne procese koji doslovno ‘gutaju’ resurse. Ovdje više nije riječ o ‘luksuzu’, nego o potrebi, pogotovo ako radite u timovima, koristite naprednu obradu videa, animacije ili paralelno testirate softver u više okruženja.

Brzina RAM-a + što znače MHz i latencije?

RAM memorija se najčešće gleda po kapacitetu, ali osim koliko je ima, važno je i koliko je brza. Brzina RAM-a utječe na to koliko brzo se podaci mogu čitati i pisati, što ima direktan utjecaj na performanse sustava, posebno kod zahtjevnijih zadataka. Osim same brzine u megahercima (MHz), važno je razumjeti i pojam latencije, odnosno koliko RAM memorija ‘čeka’ prije nego obradi zahtjev.

*Količina RAM-a i brzina RAM-a nisu isto

Dok kapacitet RAM-a određuje koliko aplikacija ili procesa može raditi istovremeno bez usporavanja, brzina RAM-a govori koliko brzo se ti podaci mogu obrađivati. Na primjer, 16 GB RAM-a je izvrsno za multitasking, ali ako je memorija spora, učitavanja i prebacivanja između zadataka mogu i dalje biti osjetno sporija. Brži RAM ne povećava kapacitet, ali omogućuje da ono što već imate radi efikasnije.

*Što znače oznake poput 2666 MHz, 3200 MHz, 5600 MHz?

Te oznake označavaju frekvenciju RAM memorije, odnosno broj ciklusa u sekundi. Što je brojka veća, to RAM može brže obrađivati podatke. U praksi to znači da RAM s frekvencijom od 3200 MHz prenosi više podataka u jedinici vremena od onog s 2666 MHz. Brzina RAM-a može utjecati na učitavanje igara, brzinu renderiranja videa i rad zahtjevnih aplikacija. Kod DDR5 RAM memorije te vrijednosti su još više, često 4800 MHz i više te su namijenjene naprednim sustavima.

*Što je latencija RAM memorije i zašto je bitna?

Latencija, često označena s ‘CL’ (kao u CL16, CL18), govori koliko ciklusa RAM treba da odgovori na zahtjev. Manja latencija znači brži odziv. Međutim, latencija i frekvencija trebaju biti u ravnoteži jer RAM s višom frekvencijom i višom latencijom može imati iste performanse kao onaj s nešto manjom frekvencijom, ali nižom latencijom. Na primjer, RAM s 3200 MHz i CL16 može raditi jednako brzo kao RAM s 3600 MHz i CL18. Zato je uvijek važno gledati kombinaciju obje vrijednosti, a ne samo jednu.

*Kada brži RAM ima smisla, a kada i ne

Brža RAM memorija dolazi do izražaja kod zahtjevnijih zadataka kao što su uređivanje videa, rad u 3D softverima, igranje modernih igara koje koriste kompleksnu fiziku i otvorene svjetove te kod profesionalne upotrebe gdje je svaki djelić sekunde važan. Ako vam je važno da aplikacije rade brzo, bez zastoja ili ako često radite s velikim datotekama, brži RAM može znatno poboljšati iskustvo.

S druge strane, ako koristite računalo za osnovne zadatke poput pregledavanja interneta, gledanja videa ili pisanja tekstova, brža RAM memorija neće napraviti veliku razliku. U tim slučajevima važnije je imati dovoljno RAM-a nego da on bude ekstremno brz. Drugim riječima, za kućnu i uredsku upotrebu nećete puno dobiti s RAM-om od 5600 MHz ako već imate stabilan sustav s 3200 MHz i dovoljnim kapacitetom.

Što je dual channel i kako utječe na performanse?

Kada razmišljamo o nadogradnji RAM memorije, većina odmah gleda koliko gigabajta dobivate, no postoji još jedan važan detalj koji često ostane zanemaren, a to je način na koji je RAM instaliran. Tu dolazimo do pojma single channel i dual channel rada, odnosno jednog ili dva kanala putem kojih RAM komunicira s ostatkom sustava.

Single channel znači da sustav koristi samo jedan kanal za prijenos podataka između RAM-a i procesora. U praksi, to je kao da imate jednu prometnu traku između dvije točke, radi, ali može biti usko grlo kada je veća gužva. Dual channel, s druge strane, koristi dvije trake paralelno, a to znači dvostruku propusnost i bržu razmjenu informacija. Razlika možda neće biti drastična kod osnovnih zadataka, kod igranja, obrade fotografija ili videa i multitaskinga, ali razlika u fluidnosti rada može biti itekako vidljiva.

Kako pravilno postaviti RAM memoriju da biste iskoristili dual channel? Imate li dvije RAM memorije iste veličine (npr. 2x8 GB), važno ih je umetnuti u ispravne utore na matičnoj ploči. Obično su ti utori označeni kao A1 i B1 ili imaju iste boje, a upute proizvođača matične ploče točno navode gdje što treba ići. Stavite li ih jedan do drugog bez da poštujete raspored, sustav će ih koristiti kao single channel i izgubili ste mogućnost bolje propusnosti.

Zato je pametnije kupiti dvije manje RAM memorije umjesto jedne velike. Na primjer, 2x8 GB RAM-a u dual channelu često će raditi brže od jednog modula od 16 GB u single channelu, iako ukupni kapacitet ostaje isti. Sustav jednostavno bolje raspodjeljuje zadatke između kanala, pa sve radi brže i glađe.

Kompatibilnost RAM memorije s matičnom pločom

Kupili ste novu RAM memoriju, umetnuli je u računalo i... ništa se ne događa? Može i gore – računalo se pali, ali ponaša se čudno, zamrzava ili javlja greške? Vrlo vjerojatno se radi o nekompatibilnosti s matičnom pločom. Nije svaki RAM za svaku konfiguraciju, pa je dobro znati na što treba obratiti pažnju prije nego se odlučite na kupnju.

#1 Kako provjeriti podržane frekvencije i maksimalni kapacitet?

Svaka matična ploča podržava određene frekvencije RAM-a, kao i maksimalan ukupan kapacitet. Na primjer, vaša ploča može podržavati do 3200 MHz i do 64 GB RAM memorije, ali to ne znači da će prepoznati 3600 MHz ili 128 GB ako to premašuje specifikacije.

#2 DDR generacije (DDR3, DDR4, DDR5) – nisu međusobno kompatibilne

Većina problema s RAM-om događa se upravo zato što se brka generacija. Imate matičnu ploču koja podržava DDR4 RAM? Onda ne možete u nju umetnuti DDR3 ili DDR5, jednostavno fizički ne paše jer utori imaju drugačiji raspored pinova. Svaka DDR generacija ima vlastitu arhitekturu, napon i brzinu i nije međusobno zamjenjiva. Dakle, ako planirate nadogradnju, obavezno provjerite s kojom DDR generacijom je vaša ploča kompatibilna.

#3 Broj utora imate i kako iskoristiti pun potencijal

Većina matičnih ploča ima dva ili četiri utora za RAM memoriju. Imate li četiri utora i želite, primjerice, 32 GB RAM-a, možete uzeti 2x16 GB i ostaviti mjesta za kasniju nadogradnju. Također, ako želite iskoristiti prednosti dual channel rada (što preporučujemo), moduli trebaju biti pravilno raspoređeni, obično u druge i četvrte utore, ovisno o oznakama na ploči. Uvijek je dobra ideja konzultirati priručnik od ploče ili online shemu rasporeda utora.

#4 Uloga BIOS-a i ažuriranja kod uvođenja novih modula

Ponekad nova RAM memorija jednostavno neće raditi jer BIOS matična ploča ne zna što s njom. To se najčešće događa kod novijih modula, naročito kod prelaska na bržu ili moderniju RAM memoriju. U tom slučaju, ažuriranje BIOS-a može riješiti problem. Iako to nekima zvuči zastrašujuće, danas većina proizvođača nudi jednostavne alate za update putem USB-a ili direktno iz BIOS sučelja. No, oprez, uvijek se držite službenih uputa jer neispravno ažuriranje BIOS-a može donijeti više štete nego koristi.

Kako prepoznati da vam nedostaje RAM memorije?

Računalo vam je sve sporije, aplikacije se otvaraju s kašnjenjem, a preglednik jedva ‘diše’ čim otvorite više od nekoliko tabova? Možda nije do virusa, starih drivera ili prepunog diska, vrlo vjerojatno vam jednostavno nedostaje RAM memorije. Iako se RAM ne vidi ni ne čuje, njegov nedostatak ostavlja itekako prepoznatljiv trag u svakodnevnom radu.

Jedan od prvih simptoma je sporo otvaranje aplikacija i duže učitavanje čak i kod osnovnih zadataka. Ako vam se često događa da Word ili preglednik ‘zamrznu’ na nekoliko sekundi prije nego reagiraju, RAM bi mogao biti glavni krivac. Još jasniji znak su povremena zastajkivanja sustava, pogotovo kada imate više aplikacija otvorenih istovremeno. Radite li u Photoshopu, gledate video i istovremeno držite otvoreno desetak tabova, a sustav počne usporavati, to je klasičan znak da ste zatrpali RAM memoriju.

U težim slučajevima, programi se mogu rušiti bez očitog razloga, a sustav vam povremeno javlja greške. To je osobito često kod starijih računala s 4 GB RAM-a koja se danas teško nose i s osnovnim multitaskingom.

Želite li biti sigurni, lako možete provjeriti trenutno iskorištenje RAM memorije. Na Windowsima to napravite otvaranjem Task Managera (desni klik na traku zadataka > Task Manager > kartica ‘Performance’) gdje pod ‘Memory’ vidite koliko je RAM-a zauzeto. Na Macu otvorite Activity Monitor (Aplikacije > Uslužni programi > Activity Monitor > Memory) gdje jasno piše koliko memorije koristi sustav i aplikacije.

Ako vidite da vam je RAM konstantno pri vrhuncu, a niste pokrenuli ništa prezahtjevno, to je jasan signal da vam je potrebna nadogradnja. Dobra vijest je da je dodavanje RAM-a često najjednostavniji i najisplativiji način da produžite život starijeg računala. Umjesto da kupujete novo računalo, samo dodajte još nekoliko gigabajta RAM-a i dobit ćete osjetno bolje performanse, više stabilnosti i manje živciranja.